Hrvatska

Hrvatska je jedna mala zemlja sa prekrasnom obalom dužine 5,835km - zajedno sa 1,185 otoka, otocica i grebena. Hrvatska ima i 67 naseljenih otoka.

Jadran ili Adriatik dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed cega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaca prostor izmedu Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istocne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, ukljucujuci sve otoke, otocice i hridi duž obale, te otocja Palagruža. Sve to predstavlja jedinstveno podrucje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Hrvatska je doista jedinstvena, ne samo zbog svog kristalno cistog i plavog mora, nego i zbog tisucgodišnjeg niza kultura koje su se smjenjivale i katkad stapale na ovim prostorima. Jadransko more nije samo duboki mediteranski zaljev usjecen u europsku kontinentalnu masu i najbliži trgovacki put izmedu Europe i Istoka, to je i kolijevka drevnih civilizacija. O tome postoje i materijalni dokazi koji su tek sada polako isplivali na danje svjetlo iz dubina jadranskih spilja i podmorja. Istocna obala Jadranskog mora bila je naseljena vec pocetkom ranog kamenog doba. Postoje dokazi da je vecina danas dostupnih otoka takoder bila naseljena (arheološki nalazi u spiljama u blizini otoka Hvara i Palagruže itd.) Zahvaljujuci povoljnim zemljopisnim osobinama naše obale s mnogobrojnim zaljevima i uvalama, obalni pojas oduvijek je bio znacajan trgovacki i pomorski put.
Arheološki nalazi dokazuju da su stari Grci trgovali s Ilirima na moru te da su ondje utemeljili svoje kolonije.
Kasnije su stigli Rimljani koji nisu gradili samo palace i ljetnikovce, nego su mnogo vremena provodili i na moru. To dokazuju mnogi nalazi iz podmorja s podrucja izmedu Pule i Cavtata. Medu nalazima najviše je amfora u koje se u to doba najcešce pohranjivalo vino, žito, ulje i parfemi. U Jadranu cete naci ostatke antickih brodova i njihovih tereta. Jedan od najdragocjenijih nalaza iz tog doba ostaci su pitosa ili dolija, velikih keramickih posuda koje su se ugradivale u brodove radi transporta rasutih tereta (poput recimo žita). Jedno takvo nalazište u blizini je Cavtata, a drugo nedaleko Murtera.

Novo su doba navijestili Slaveni cijim je dolaskom pocelo razdoblje neprestanih borbi za premoc i obrane protiv raznih neprijatelja. Dubrovnik, koji se isticao svojih statusom republike, imao je vodecu ulogu u kulturi i trgovini. O tome svjedoci olupina broda iz 17. stoljeca - galija koja je iz Venecije nosila Murano staklo te ostale vrijedne predmete, a bila je opremljena topovima. Svjedocanstvo o tim starim vremenima nalazi se ne samo na kopnu, nego i pod morem u obliku olupina proslavljenih brodova. U doba austrougarske vladavine gradile su se i utvrdivale luke, trgovina i brodogradnja su cvale. Tijekom oba svjetska rata Jadran je bio jedno od važnijih poprišta, pa se u podmorju može naci i mnogo olupina iz toga doba. Primjerice, u blizini Pule, koja je u to doba bila strateški važna luka, pronadeno je dvadeset olupina, medu kojima niz podmornica, razaraca i torpednih camaca. Jadransko je more oduvijek bilo važan pomorski put izmedu Istoka i Zapada, što je i danas ocito zbog mnogobrojnih ostataka koji nas podsjecaju da prošlost ne smijemo zaboraviti, nego je moramo shvatiti kao pouku za buducnost.
Postoji još jedno bitno obilježje Hrvatske, a to je raznovrsna kuhinja. Svoje suvremene korijene vuce iz protoslavenskog i antickog doba. Razlike u izboru namirnica i nacina pripreme najocitije su ako usporedimo kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju tipicni su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti sa poznatijim gastronomskim predstavnicima - madarskom, beckom i turskom kuhinjom. Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja: talijanske i grcke.